Hillary Clinton - biografija

Američka političarka Hillary Rodham rođena je 1947. u Chichagu. Odvjetnica je i supruga bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Billa Clintona. Za vrijeme predsjedničke izborne utrke 1992. kada se Clinton prvi puta kandidirao za američkog predsjednika postala je snažan simbol promijenjene uloge i statusa žene u američkom društvu. Na pravnom fakultetu sveučilišta Yale srela je budućeg supruga i njezinu dugogodišnju mentoricu Marian Wright Edelman, koja je osnovala Dječiji obrambeni fond - organizaciju koja lobira u korist djece. Hillary je u toj organizaciji radila kao odvjetnica godinu dana nakon što je završila pravni fakultet 1973., a kasnije je i predsjedavala upravnim odborom organizacije. Nakon što je sudjelovala u posebnoj istrazi u vezi mogućeg opoziva američkog predsjednika Richarda Nixona (afera poznata kao Watergate) preselila se u saveznu državu Arkansas (1974.) gdje je predavala pravo na sveučilištu u Arkansasu. Godinu dana kasnije udala se za Billa Clintona. Iz tog braka rodila se kćerka Chelsea. U pravnoj tvrtki Rose zaposlila se 1977. i tu je bila uposlena do 1992. godine specijalizirajući se za zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva. U američkom Nacionalnom Pravnom vjesniku u dva navrata je uvrštena među 100 najutjecajnijih američkih odvjetnika. 

Nakon prve predsjedničke utrke u kojoj je do izražaja došla i njezina profesionalna karijera Clinton je pretrpio kritike od onih kojima je draža bila tradicionalnija uloga prve dame Sjedinjenih Država. Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik suprug ju je imenovao predjsednicom posebnog povjerenstva za reformu zdravstva što je bio njegov najznačaniji potez u unutarnjoj politici u prvoj godini vladavine. To povjerenstvo razradilo je opsežan plan zdravstvene reforme koji je predočen Kongresu u rujnu 1993. godine. U rujnu 1994. vođa senatske većine George Mitchell objavio je da Kongres neće podržati prijedlog o reformi zdravstva, tako da je ta reforma propala i to kasnije pokazao kao najveći poraz Clintonovih. Nakon propasti zdravstvene reforme povlači se iz kruga javnih suradnika predsjednika Clintona. Pod oštru kontrolu oboje su došli 1993. tijekom istrage vezane uz aferu Whitewater u kojoj se istraživala njihova eventualna umješanost u novčane makinacije u doba kada je njezin suprug bio guverner Arkanasasa. U siječnju 1996. pozvani su da svjedoče pred velikom porotom u svezi te afere. Iste godine izlazi njena knjige "It Takes a Village" koja se bavi tematikom odgovornosti društva prema djeci. 

Dok je bila prva dama Amerike posebno se zalagala za program zdravstvenog osiguranja djece koji je trebao osigurati zdravstveno osiguranje milijunima radničkih obitelji. Zauzimala se i za povećavanje fondova za istraživanje raka dojke, prostate i debelog crijeva, osteoporoze i dijabetesa. Tada, a i sada, borila se za povećanje državnih fondova za cijepljenje djece te borbu protiv astme i epilepsije. Na svjetskoj pozornici javila se kao borac za demokraciju, vjersku toleranciju i ljudska prava. Sa suprgom je aktivno sudjelovala u mirovnim procesima Sjevernoj Irskoj, na Bliskom Istoku i na području bivše Jugoslavije. U američkoj javnosti Clintonu je to često prebacivano jer je on izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, a ne njegova supruga.

Nakon pobjede na izborima za senatorsko mjestu u New Yorku (7. studenog 2000.) očekivalo se da će se svi budući potezi nekadašnje prve dame Sjedinjenih Američkih Država usmjeriti na osvajanje nominacije za predsjedničkog kanditata Demokratske stranke već za 2004. godinu. No, Hillary je krajem sredinom travnja 2001. izjavila: "Ne namjeravam se kandidrati za predsjednika Sjedinjenih Država 2004. To nije nešto čime ću se baviti sljedećih godina. Senator sam New Yorka i namjeravam do kraja odraditi svoj šestogodišnji senatorski mandat." Unatoč tome tijekom oba predsjednička mandata Georgea W. Busha upravo je Hillary bila njegova najoštrija kritičarka. Tako je Bushov trogodišnji plan poreznog rasterećenja ocijenila rizičnim u najboljem i pogubnim u najgorem slučaju. 

Na mjestu senatora zauzima se za financijski sustav koji će povoljne kredite učiniti dopstunima najširem sloju građana. Bori se i za porezne povlastice malim poduzetnicima, investiranje u telekomunikacije i istraživanje novih tehnologija kako bi se mlade obitelji zadržale u New Yorku. Preuzevši senatorsku dužnost u New Yorku, nabogatijem gradu Sjeverne Amerike, postala je prva žena u nekom federalnom tijelu vlasti koja zastupa ovaj grad. 

Namjeravala je postati prvom predsjednicom Sjedinjenih Država na izborima 2008. godine kada se s Barackom Obamom borila za nominaciju Demokratske stranke za predsjedničkog kandidata. Nominaciju je izgubila, a Barack Obama je na koncu postao i predsjednik Sjedinjenih Država.