Madeleine Albright - biografija

Američka političarka i bivša američka državna tajnica Madeleine Albright rođena je 15. svibnja 1937. godine u Pragu (Češka). Majka Mandula i otac Korbel, novinar i službenik ministarstva vanjskih poslova, dali su kćerki ime Madlenka Jana i već početkom lipnja 1937. odselili u Beograd, gdje je otac postavljen za glasnogovornika u čehoslovačkom veleposlanstvu. Madlenka Janova, kao tromjesečna beba, te 1937. prvi puta je boravila i u Hrvatskoj na otoku Hvaru u mjestu Jelsa. Obitelj je u Beogradu provela samo godinu dana, do upada Hitlerovih trupa u Čehoslovačku. Ubrzo seli u London, gdje otac dobiva politički azil. Nakon sloma fašizma obitelj se vraća u Prag, a potom i u Beograd, gdje je njen otac postavljen za veleposlanika. 

U veljači 1948. s rušenjem Benešove vlasti završava veleposlanička karijera Madlenikog oca Korbela, koji je nakon toga kao čehoslovački predstavnik upućen u mirovnu misiju UN-a (Ujedinjeni narodi) u Indiju. U ljeto iste godine dolazi do raskola Tito - Staljin, a Pavle Janković uz posredovanje direktora beogradskog lista Politika Vladislava Ribnikara šalje Mandulu Korbelovu s malom Maldenkom i mlađom kćerkom Katarinom u New Delhi, k ocu, koji uskoro dobiva politički azil u Sjedinjenim Državama. U Sjedinjenim Državama obitelj se nastanjuje u Denveru (Colorado). Otac u Sjedinjenim Državama piše knjigu o beogradskim iskustvima. Tito šalje svog čovjeka za specijalne zadatke Vladimira Dedijera da ga u tome pokuša spriječiti, ali knjiga U Titovom komunizmu ipak izlazi 1951. godine. Madlenka za to vrijeme marljivo uči, studira i diplomira na Sveučilištu u Wellseleyu i magistrira u Bostinu. Uskoro postaje Madeleine, i to Albright: udala se za ljubav iz studentskih dana - Josepha Mdeilla Paltersona Albrighta, jednog od suvlasnika lista Washington Post, s kojim rađa tri kćerke. 

Sada gospođa Albright, doktorira u Bostonu na temu istočnoeuropskih političkih pitanja i postaje profesorica međunarodnih odnosa na diplomatskoj školi Sveučilišta u Georgetownu. Savjetnicom svog profesora sa Sveučilišta Columbia, Zbigniewa Brzezinskog, postaje 1976. On je tada obnašao dužnost šefa Savjeta za nacionalnu sigurnost Vlade Sjedinjenih Država. Kada je 1980. Jimmy Carter izgubio u predsjedničkoj utrci od Ronalda Reagana, Madeleine Albright ostaje bez posla. Dvije godine kasnije ostaje i bez muža koji joj je poručio kako je njihov brak mrtav. Ostavši sama u Washingtonu posvećuje se Demokratskoj stranci. U vrijeme vladavine Georga Busha starijeg na godišnjoj guvernerskoj večeri 1992. upoznaje mladog i ambicioznog guvernera Billa Clintona, koji joj iste večeri bez oklijevanja nudi mjesto u svome izbornom stožeru. Poslije Clintonove pobjede 1993. godine postaje veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim narodima. Iz tih dana pamti se njezino zauzimanje za vojnu intervenciju u Somaliji. 

Nakon druge Clintonove izborne pobjede postaje državna tajnica i kako piše list Time - ruši stoljetni muški bastion u State Departmentu. Za vrijeme Domovinskog rata podržava cjelovitost Hrvatske i zalaže se za ukidanje embarga na uvoz oružja, ali 1994. za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata, odlazi u Hrvatsku i predsjedniku Franji Tuđmanu prijeti sankcijama. Iako se špekulira o njenom znanju srpskog (i hrvatskog?) jezika, prilikom jednog posjeta Hrvatskoj na nepristojne komentare izgovorene na hrvatskom jeziku jasno stavila do znanja kako je razumjela što govore. 

Zanimljivo je kako je Madeleine tek pedeset godina nakon svog rođenja saznala da je židovskog porijekla, što su joj roditelji zatajili kako bi je, prelazeći na katoličku vjeru, zaštitili od progona nacista. Češki predsjednik Václav Havel otvoreno je spominjao mogućnost da ga Albright naslijedio nakon što se on 2002. povuče iz politike. Na što je Albright odgovorila da je polaskana prijedlogom, ali da o tome ozbiljno ne razmišlja.